Minimalna plaća u Hrvatskoj za 2025. godinu iznosit će 970 eura bruto, što predstavlja povećanje od 130 eura u odnosu na prethodnu godinu (2024.) kada je iznosila 840 eura bruto. Ovo povećanje stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine. (izvor: Vlada Republike Hrvatske)
Povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj od 1.1.2025. godine.
Povećanje minimalne plaće od 15,48% ima za cilj poboljšanje životnog standarda radnika, ali se istovremeno naglašava da to možda neće biti dovoljno za dostojanstven život, prema kritikama oporbe i sindikata.
- Udio minimalne plaće: Očekuje se da će minimalna plaća činiti oko 54,10% prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.
- Kompenzacijske mjere: Kako bi se olakšao prijelaz na viši iznos minimalne plaće, najavljene su kompenzacijske mjere za poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće, uključujući nadoknadu razlike između trenutnog i novog iznosa.
Minimalne plaće u EU-u (2024.)
Minimalna plaća u Hrvatskoj, koja će od 1. siječnja 2025. godine iznositi 970 eura bruto, i dalje će je smjestiti među niže minimalne plaće u Europskoj uniji. Evo usporedbe s drugim europskim zemljama:
- Luksemburg: 2,571 eura
- Njemačka: 2,151 eura
- Nizozemska: 2,183 eura
- Irska: 2,146 eura
- Francuska: 1,767 eura
- Španjolska: 1,323 eura
- Poljska: 1,000 eura
- Slovenija: 1,254 eura
- Hrvatska: 840 eura (do kraja 2024.), 970 eura (od 2025. godine)
- Bugarska: 477 eura (najniža u EU)
Usporedba s drugim zemljama
Hrvatska se nalazi na donjem dijelu ljestvice minimalnih plaća u EU-u, a minimalna plaća od 970 eura i dalje će biti ispod razine mnogih drugih članica. U usporedbi s najvišim minimalnim plaćama u zemljama poput Luksemburga i Njemačke, hrvatska minimalna plaća ostaje znatno niža.
Kako će povećanje minimalne plaće utjecati na životni standard radnika?
Povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj predstavlja značajan korak prema poboljšanju životnog standarda radnika, ali dolazi s izazovima koje treba pažljivo pratiti. Balansiranje između povećanja plaća i održavanja konkurentnosti gospodarstva bit će ključno za osiguranje dugoročne ekonomske stabilnosti i rasta. Potrebno je provesti dodatne mjere, poput ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju, kako bi se osigurao održiv razvoj hrvatskog gospodarstva.
Povećanje kupovne moći
Povećanje minimalne plaće omogućit će radnicima s najnižim primanjima bolji životni standard, jer će imati više sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Ovo povećanje može smanjiti siromaštvo i poboljšati opću dobrobit radnika.
Pravednija raspodjela dohotka
Ova mjera ima za cilj smanjiti socijalne nejednakosti i osigurati pravedniju raspodjelu dohotka, što može pozitivno utjecati na društvenu stabilnost.
Potencijalni izazovi
Rast troškova života
Povećanje minimalne plaće može dovesti do rasta cijena proizvoda i usluga, jer poslodavci mogu pokušati kompenzirati povećane troškove rada. Ovo može donekle umanjiti korist od povećane plaće, jer inflacija može erodirati povećani dohodak radnika.
Utjecaj na konkurentnost
Povećanje minimalne plaće može stvoriti izazove za poslodavce, posebno u sektorima s niskim maržama. To može dovesti do smanjenja konkurentnosti na globalnom tržištu, što je posebno važno za male i srednje poduzetnike.
Dugoročne posljedice
Poticanje potrošnje: Veća kupovna moć građana može potaknuti potrošnju, što bi moglo dovesti do veće potražnje za proizvodima i uslugama te stvaranja novih radnih mjesta.
Poboljšanje kvalitete radne snage: Povećanje plaća može privući kvalitetnije radnike, smanjiti fluktuaciju zaposlenika i poboljšati zadovoljstvo radnika. Motiviraniji radnici često su produktivniji, što može pozitivno utjecati na poslovne rezultate.
Kako će povećanje minimalne plaće utjecati na poslodavce?
Povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj na 970 eura bruto od 1. siječnja 2025. godine donosi značajne promjene za poslodavce, a utjecaji će varirati ovisno o veličini poduzeća i sektoru u kojem posluju. Evo ključnih aspekata kako će ovo povećanje utjecati na poslodavce:
Povećani troškovi rada
Viši troškovi: Poslodavci će morati izdvajati više sredstava za isplatu plaća, kao i za poreze i doprinose koji se obračunavaju na temelju bruto plaće. Ovo povećanje može značajno opteretiti financijske resurse, osobito za mala i srednja poduzeća koja imaju uske marže.
Proračunsko planiranje: Poslodavci će morati pažljivo planirati svoje proračune kako bi pokrili povećane troškove, što može uključivati prilagodbe u poslovnim strategijama.
Utjecaj na konkurentnost
Smanjenje profitnih marži: Veći troškovi rada mogu smanjiti profitne marže poduzeća, što može dovesti do smanjenja konkurentnosti, posebno u sektorima s niskim maržama poput prerađivačke industrije.
Inflacijski pritisci: Povećanje minimalne plaće može dovesti do rasta cijena proizvoda i usluga, jer poslodavci pokušavaju kompenzirati povećane troškove rada, što može dodatno utjecati na konkurentnost.
Mjere Vlade
Kompenzacijske mjere: Vlada planira uvesti kompenzacijske mjere kako bi umanjila negativne učinke povećanja minimalne plaće na poslodavce. Ove mjere uključuju nadoknadu razlike između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće za poslodavce koji imaju visoki udio radnika na minimalnoj plaći.
Poticaji za produktivnost: Poslodavci će biti motivirani da traže načine za poboljšanje efikasnosti i smanjenje troškova, što može uključivati ulaganje u tehnologiju i automatizaciju kako bi se povećala produktivnost.
Utjecaj na zapošljavanje
Zadržavanje radnika: Povećanje minimalne plaće može poboljšati motivaciju zaposlenika i smanjiti fluktuaciju kadrova. Međutim, poslodavci će se suočiti s izazovima zadržavanja radnika koji traže više plaće ili bolje uvjete rada.
Potencijalna prilagodba broja zaposlenih: U slučaju da poslodavci ne mogu pokriti povećane troškove, mogli bi biti prisiljeni smanjiti broj zaposlenih ili preispitati svoje poslovne modele.
Zaključak
Povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj predstavlja izazov za poslodavce zbog viših troškova rada i potencijalnog smanjenja konkurentnosti. Međutim, uz odgovarajuće kompenzacijske mjere i prilagodbe u poslovanju, postoji mogućnost da ovo povećanje dovede do pozitivnih učinaka na motivaciju zaposlenika i ukupnu ekonomsku aktivnost. Poslodavci će morati pažljivo upravljati svojim financijama kako bi se prilagodili novim uvjetima na tržištu rada.
